rss_2.0Archives of Industrial Hygiene and Toxicology FeedSciendo RSS Feed for Archives of Industrial Hygiene and Toxicologyhttps://sciendo.com/journal/AIHThttps://www.sciendo.comArchives of Industrial Hygiene and Toxicology Feedhttps://sciendo-parsed.s3.eu-central-1.amazonaws.com/660590071ae47050093cd9ef/cover-image.jpghttps://sciendo.com/journal/AIHT140216Nanoplastics increase oestrogenic activity of neurotherapeutic drugshttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2024-75-3818<trans-abstract xml:lang="hr"> <title style='display:none'>Abstract</title> <p>Onečišćenje okoliša nanočesticama plastike (PNP) dodatno je otežalo procjenu opasnosti od nenamjernog izlaganja ljudi neuroterapijskim lijekovima putem kontaminirane vode i hrane. Zbog svoje male veličine, PNP-i mogu lako ući u različite tipove stanica i prijeći različite biološke barijere, a njihov omjer površine i volumena omogućuje adsorpciju veće količine tvari na njihovu površinu. Upravo na taj način PNP-i preuzimaju ulogu trojanskoga konja te pospješuje bioakumulaciju mnogih zagađivača u ljudskom i drugim organizmima. Među štetnim učincima povezanima sa zagađenjem vode neuroterapijskim lijekovima jesu i poremećaji rada endokrinoga sustava. Takvi su učinci već dokazani za antikonvulzivni lijek karbamazepin (Cbz) i za antidepresiv fluoksetin (Flx). Našem je istraživanju cilj bio procijeniti endokrino disruptivne učinke Cbz i Flx u složenim smjesama s nanočesticama polistirena (PSNP) korištenjem luciferaznog eseja za ispitivanje aktivacije estrogenskih receptora u T47D-KBluc stanicama tretiranima smjesama Cbz-PSNP ili Flx-PSNP i usporediti ih s učincima koji su uočeni u stanicama tretiranima pojedinačnim komponentama smjese (Cbz, Flx ili PSNP). U istraživanju su korišteni ovi rasponi doza: 0,1 – 10 mg/L, 1 – 100 µmol/L i 0,1 – 10 µmol/L za PSNP, Cbz i Flx. Rezultati su pokazali kako niti jedna od pojedinačnih komponenti ne aktivira ER, a smjese induciraju aktivnost estrogenskih receptora, počevši od 0,1 mg/L za PSNP, 10 µmol/L za Cbz i 0,5 µmol/L za Flx. Ovo je prva studija koja dokazuje da PSNP-i povećavaju aktivnost estrogenskih receptora izazvanu neuroterapijskim lijekovima u njihovim ekološki relevantnim koncentracijama i poziva na hitno uključivanje procjene opasnosti od izloženosti složenim smjesama u procjene rizika za ljudsko zdravlje.</p> </trans-abstract>ARTICLEtruehttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2024-75-38182024-03-29T00:00:00.000+00:00Polychlorinated biphenyls in mussels, small pelagic fish, tuna, turtles, and dolphins from the Croatian Adriatic Sea waters: an overview of the last two decades of monitoringhttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2024-75-3814<trans-abstract xml:lang="hr"> <title style='display:none'>Abstract</title> <p>U ovom preglednom članku sažeto se opisuju rezultati našega monitoringa polikloriranih bifenila (PCB) u različitim morskim organizmima u istočnom Jadranskom moru u protekla dva desetljeća. Cilj je bio steći uvid u trendove raspodjele PCB-a kako bi se procijenila učinkovitost prošlih i postojećih zakonskih propisa te predložilo daljnje djelovanje. Fokus je na važnosti Jadranskoga mora, razinama PCB-a u divljim i uzgojenim mediteranskim školjkama, divljoj i uzgojenoj plavoperajnoj tuni, glavatim kornjačama, običnim dobrim dupinima i maloj plavoj ribi. Metodama umjetne inteligencije i napredne statistike omogućen je uvid u utjecaj različitih varijabli na unos PCB-a u istraživane organizme kao i njihovu međusobnu ovisnost. Naši rezultati pokazuju da su razine PCB-a u malim plavim ribama i školjkama odraz globalnoga onečišćenja okoliša, a visoke razine u tkivima dupina i divlje tune posebno su zabrinjavajuće. Potreban je daljnji nadzor PCB-a u morskom okolišu, s naglaskom na predatorske vrste.</p> </trans-abstract>ARTICLEtruehttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2024-75-38142024-03-29T00:00:00.000+00:00Increased oxidative stress in shoe industry workers with low-level exposure to a mixture of volatile organic compoundshttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2024-75-3804<trans-abstract xml:lang="hr"> <title style='display:none'>Abstract</title> <p>Cilj istraživanja bio je procijeniti redoks status i koncentracije metala u tragovima kod 49 radnika (11 muškaraca i 38 žena) zaposlenih u industriji obuće, izloženih mješavini hlapljivih organskih spojeva (engl. <italic>volatile organic compounds</italic>, krat. VOC) koju su činili alifatski i aromatični ugljikovodici, ketoni, esteri, eteri i karboksilne kiseline. Sve izmjerene razine VOC bile su ispod dozvoljenih granica profesionalne izloženosti. U kontrolnoj je skupini bilo 50 neizloženih ispitanika (25 muškaraca i 25 žena). U plazmi obućarskih radnika analizirani su sljedeći parametri: superoksid anion radikal (O<sub>2</sub><sup>•−</sup>), uznapredovali produkti oksidacije proteina (AOPP), totalni oksidacijski status (TOS), prooksidacijskoantioksidacijski balans (PAB), indeks oksidacijskoga stresa (OSI), aktivnost superoksid-dismutaze (SOD), aktivnost enzima paraoksonaze-1 (PON1), ukupni sadržaj sulfhidrilnih grupa (SHG) i totalni antioksidacijski status (TAS). Koncentracije metala u tragovima (bakar, cink, željezo, magnezij i mangan) analizirane su u punoj krvi. U usporedbi s kontrolnom skupinom, svi parametri oksidacijskoga stresa i antioksidacijske obrane u izloženih radnika bili su povišeni, osim aktivnosti PON1. Povećana koncentracija Fe, Mg i Zn te smanjena koncentracija Cu uočene su u izloženih muškaraca u usporedbi s kontrolnima, a u žena je primijećena povišena koncentracija Fe, a niža koncentracija Mg, Zn i Cu u odnosu na kontrolnu skupinu. Naši nalazi potvrđuju da kombinirano izlaganje mješavini VOC, čak i pri dozvoljenim koncentracijama, može dovesti do aditivnih ili sinergističkih štetnih učinaka na zdravlje i popratnih poremećaja. Trenutna procjena rizika, koja se uglavnom oslanja na učinke pojedinačnih kemikalija, izaziva zabrinutost i upućuje na potrebu za novim pristupima koji će objasniti kombiniranu izloženost većem broju kemikalija.</p> </trans-abstract>ARTICLEtruehttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2024-75-38042024-03-29T00:00:00.000+00:00Environmental exposure to glyphosate does not inhibit human acetylcholinesterase and butyrylcholinesterasehttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2024-75-3822<trans-abstract xml:lang="hr"> <title style='display:none'>Abstract</title> <p>Glifosat je vodeći herbicid na današnjem svjetskom tržištu, unatoč neprestanim raspravama između potrošača, znanstvene zajednice i regulatornih agencija o njegovoj kancerogenosti, genotoksičnosti, postojanosti u okolišu i utjecaju na razvoj neurodegenerativnih bolesti. Kemijski gledano, glifosat pripada velikoj obitelji pesticida, organofosfornim spojevima (OP) koji imaju neurotoksični učinak inhibirajući acetilkolinesterazu (AChE) i butirilkolinesterazu (BChE), esencijalne enzime kolinergičnoga sustava koji održava proces prijenosa živčanih impulsa. Iako su različita istraživanja pokazala da je glifosat slab inhibitor kolinesteraza u riba, sisavaca i ljudi u odnosu na druge organofosforne spojeve, još uvijek ne postoje konačni podatci o njegovoj inhibiciji ljudske AChE i BChE. U ovoj smo studiji analizirali inhibitorni potencijal za ljudsku AChE i BChE, procijenili IC<sub>50</sub> vrijednosti i utvrdili reverzibilnu inhibiciju pomoću vrijednosti konstanti disocijacije inhibitora. Glifosat je gotovo u cijelosti inhibirao aktivnost enzima pri 40 mmol/L koncentraciji (preostalo je otprilike 10 % enzimske aktivnosti). Konstante disocijacije (<italic>K</italic><sub>i</sub>) kompleksa glifosat-AChE i -BChE iznose 28.4±2.7 mmol/L, odnosno 19.3±1.8 mmol/L. Zaključno, glifosat iskazuje malu sklonost za vezanje BChE, no pokazuje inhibiciju u rasponu visokih koncentracija. Rezultati ovoga istraživanja podupiru rezultate postojećih studija prema kojima neurotoksični učinak glifosata nije primarno vezan za kolinergični sustav.</p> </trans-abstract>ARTICLEtruehttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2024-75-38222024-03-29T00:00:00.000+00:00A follow-up on the hesperetin issue in modelling the first electrochemical oxidation potential and antioxidant activity of flavonoidshttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2024-75-3823ARTICLEtruehttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2024-75-38232024-03-29T00:00:00.000+00:00Athlete biological passport: longitudinal biomarkers and statistics in the fight against dopinghttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2024-75-3793<trans-abstract xml:lang="hr"> <title style='display:none'>Abstract</title> <p>Direktne metode detekcije dopinga u sportu neprestano se suočavaju s novim supstancijama, kratkim vremenskim okvirima i granicama mogućnosti detekcije, stoga su indirektne metode detekcije neizbježan dio suvremene borbe protiv dopinga. Referentne vrijednosti na razini populacije i univerzalne granice kao indirektne metode pokazale su nedostatnost, a multidisciplinarna istraživanja dovela su do implementacije Atletske biološke putovnice (ABP) s hematološkim i steroidnim modulom. Atletska biološka putovnica je longitudinalni profil mjerenih hematoloških i biokemijskih biomarkera – zajedno s izračunanim rezultatima, a u usporedbi s epidemiološkim podatcima koji su ključni za otkrivanje dopinga. U obama modulima ABP-a parametri se analiziraju Bayesovim adaptivnim modelom, što dovodi do personaliziranih referentnih i graničnih vrijednosti, a to poboljšava njegovu osjetljivost. Zbunjujući čimbenici s dokazanim i potencijalnim utjecajem na biomarkere (npr. etničko podrijetlo, izloženost nadmorskoj visini) također su važni u analizi ABP-a. Bez sumnje, ABP je promijenio borbu protiv dopinga. Razvijanje novih modula (npr. endokrinološki), novih parametara (npr. neovisnih o volumenu plazme) i dopuna neizravnih metoda (npr. transkriptomika) mogu dodatno povećati važnost ABP-a u budućnosti.</p> </trans-abstract>ARTICLEtruehttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2024-75-37932024-03-29T00:00:00.000+00:00Frequency of regular walking among Croatian adultshttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2024-75-3808<trans-abstract xml:lang="hr"> <title style='display:none'>Abstract</title> <p>Na temelju rezultata Europske zdravstvene ankete, cilj ovoga rada bio je utvrditi udio osoba starijih od 18 godina u Republici Hrvatskoj koje hodaju 210 i više minuta tjedno te istražiti povezanost redovitoga hodanja sa sociodemografskim čimbenicima, zdravstvenim ponašanjima i kroničnim nezaraznim bolestima/stanjima. Pomoću EHIS-PAQ upitnika prikupljeni su podatci o količini hodanja odraslih osoba tijekom uobičajenog tjedna u minutama. Podatci su dodatno analizirani prema spolu, dobi, obrazovanju, urbanizaciji, županijama i regijama, (ne)pušenju, drugim oblicima tjelesne aktivnosti te prema bolestima/kroničnim stanjima. Rezultati su pokazali kako ukupno 40,9 % odrasle populacije hoda 210 ili više minuta tjedno. Najveći udjeli populacije koja hoda 210 i više minuta tjedno zabilježeni su u Ličko-senjskoj županiji (76,8 %), među onima koji provode 300 i više minuta tjedno u zdravstveno usmjerenoj aerobnoj tjelesnoj aktivnosti izvan posla (57,6 %), onima koji su izvijestili da imaju šećernu bolest (49,3 %) te onima koji imaju između 65 i 74 godine (44,7 %). Unatoč svojim ograničenjima, naše istraživanje pruža vrijedan uvid u učestalost i čimbenike koji određuju zdrave šetačke navike na reprezentativnom uzorku odraslih Hrvata te pruža temelj za daljnja istraživanja.</p> </trans-abstract>ARTICLEtruehttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2024-75-38082024-03-29T00:00:00.000+00:00Science-based evidence on pathways and effects of human exposure to micro- and nanoplasticshttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2024-75-3807<trans-abstract xml:lang="hr"> <title style='display:none'>Abstract</title> <p>Izloženost ljudi česticama plastike izaziva veliku zabrinutost svih značajnih sudionika koji su uključeni u zaštitu ljudskoga zdravlja zbog onečišćenja prehrambenog lanca, površinskih voda, čak i pitke vode, kao i zbog njihove postojanosti i bioakumulacije. Stoga je ključno bolje razumijevanje biološke sudbine plastike i njezine interakcije s različitim biološkim sustavima. Zbog učestalosti materijala plastike u okolišu i njihove potencijalne toksičnosti, važno je prikupiti pouzdane, regulatorno značajne i znanstveno utemeljene podatke o učincima mikro- i nanoplastike na ljudsko zdravlje kako bi se pravilno primijenile pouzdane strategije procjene rizika i upravljanja rizicima u kružnoj ekonomiji lanca vrijednosti plastike. Ovaj pregledni rad predstavlja trenutačno znanje o dozama izloženosti mikro- i nanoplastici relevantnima za ljude, oblicima izloženosti, kao i o njezinim toksičnim učincima. Istaknute su poteškoće u pravilnoj procjeni problema izloženosti plastici i trenutačni nedostatci u znanju te su predloženi potencijalni koraci koji se mogu poduzeti kako bi se podržala percepcija, procjena i ublažavanje rizika za zdravlje strogim znanstveno utemeljenim dokazima. Na temelju postojećih znanstvenih podataka o štetnim učincima mikro- i nanoplastike na zdravlje, daju se preporuke za razvoj specifičnih načina nepoželjnih ishoda (eng. <italic>adverse outcome pathway</italic>, krat. AOP) za mikro- i nanoplastiku prema priručniku korisnika AOP-a Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (izv. Organisation for Economic Co-operation and Development, krat. OECD).</p> </trans-abstract>ARTICLEtruehttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2024-75-38072024-03-29T00:00:00.000+00:00Are changes in olanzapine-induced liver enzyme levels associated with , , , and gene polymorphisms?https://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2024-75-3770<trans-abstract xml:lang="hr"> <title style='display:none'>Abstract</title> <p>Liječenje olanzapinom može dovesti do prolaznih abnormalnosti u jetrenim biokemijskim nalazima i takva se lijekom prouzročena oštećenja jetre obično nadziru mjerenjem razina alanin aminotransferaze (ALT) i aspartat aminotransferaze (AST) u krvi, a alfa-glutation-S-transferaza (α-GST) ne mjeri se rutinski u klinici premda može poslužiti kao raniji i specifičniji biomarker oštećenja jetre. Osjetljivost jetre na lijekove može dosta ovisiti o polimorfizmu gena regulatora aktivnosti enzima uključenih u procese detoksifikacije i popravka DNA. Cilj je ovoga istraživanja bio ocijeniti koji je od triju jetrenih enzima – α-GST, ALT i AST – najosjetljiviji biomarker olanzapinom prouzročenog oštećenja jetre te kako polimorfizmi gena <italic>GSTT1</italic>, <italic>GSTM1</italic>, <italic>GSTP1</italic> i <italic>OGG1</italic> utječu na njihove razine u 30 bolesnika koji su primali taj lijek. Suprotno našoj hipotezi, povišenje serumskih razina α-GST-a nije bilo značajno više od povišenja razina transaminaza. ALT se pokazao ranijim biomarkerom oštećenja jetre od ostalih dvaju enzima. Osim toga, nismo otkrili značajnu povezanost između genskih polimorfizama i razina enzima, izuzev za povezanost genotipa <italic>GSTP1 Ile/Val + Val/Val</italic> s ALT-om, što upozorava na povećani rizik od lijekom prouzročenog oštećenja jetre u nositelja ovoga genotipa. Buduća bi istraživanja mogla pomoći u prepoznavanju mehanizama uslijed kojih dolazi do prolaznog povišenja razina ovog jetrenog enzima povezanoga s ovim genotipom.</p> </trans-abstract>ARTICLEtruehttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2024-75-37702024-03-29T00:00:00.000+00:00Comparative analysis of organophosphorus versus carbamate pesticide poisoning: a case studyhttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2024-75-3781<trans-abstract xml:lang="hr"> <title style='display:none'>Abstract</title> <p>Trovanje organofosfornim spojevima kritično je stanje koje rano može dovesti do depresije središnjeg živčanog sustava, zatajenja disanja i smrti. Budući da je prema kliničkoj slici blisko srodno trovanju karbamatnim pesticidima, cilj je ovoga članka prikazati slučaj pogrešne dijagnoze, koja je isprva trovanje karbofuranom identificirala kao trovanje organofosfatom u bolesnika u kojega se sumnjalo na toplinski udar. Usporedno dajemo slučaj namjernog samotrovanja organofosfatom diklorvosom da bismo naglasili koliko je velika vjerojatnost trovanja pesticidima u bolesnika s akutnim kolinergičnim simptomima kod kojih se ne zna progutana tvar. U takvim se slučajevima može započeti empirijsko liječenje atropinom i oksimom dok se ne ustanovi pravovremena diferencijalna dijagnoza i po potrebi prilagodi liječenje.</p> </trans-abstract>ARTICLEtruehttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2024-75-37812024-03-29T00:00:00.000+00:00Evaluation of the risk of occupational exposure to antineoplastic drugs in healthcare sector: part II – the application of the FMECA method to compare manual vs automated preparationhttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2024-75-3803<trans-abstract xml:lang="hr"> <title style='display:none'>Abstract</title> <p>Zdravstveni radnici koji rukuju antineoplastičnim lijekovima u posebnim jedinicama za njihovu pripremu izlažu se zagađenim površinama i riziku od s njima povezanim mutagenim, teratogenim i onkogenim učincima. Da bi se smanjio taj rizik, u posljednjih se 20-ak godina ručna priprema intravenskih lijekova sve više zamjenjuje automatiziranom. Da bismo ocijenili rizik od zagađenja i kakvoću radnog okoliša zdravstvenih radnika koji pripremaju antineoplastične lijekove, oslonili smo se na metodu analize mogućih pogrešaka u postupcima i kritičnosti njihovih posljedica (engl. <italic>failure mode effects and criticality analysis</italic>, krat. FMECA) radi usporedbe prihvatljive razine rizika (engl. <italic>acceptable risk level</italic>, krat. ARL), koja je zbroj ocjena prioriteta rizika (eng. <italic>risk priority number</italic>, krat. RPN) pet utvrđenih načina pogreške s izmjerenom razinom rizika (engl. <italic>measured risk level,</italic> krat. MRL). Taj nam je model pokazao da antineoplastični lijekovi u prahu i spremnicima koji nisu zaštićeni vanjskim plastičnim omotačem donose povećani rizik, ali nismo utvrdili dosljednu razliku u riziku od zagađenja između ručne i automatizirane pripreme. Ovaj pristup može biti koristan u procjeni i kontroli rizika od profesionalne izloženosti u zdravstvenih radnika rezidualnim citotoksičnim spojevima, bilo da se radi o postojećim ili tek planiranim/novoosmišljenim postupcima pripreme lijekova. Podatci dobiveni redovitim nadzorom (monitoringom) istodobno mogu poslužiti za praćenje kakvoće radnih uvjeta tako što će se usporediti s predviđenim profilom rizika koji je utvrđen ARL-om. Iako je naše istraživanje pokazalo da automatizirana priprema ima prednost nad ručnom u smislu sigurnosti, prostora za njezino poboljšanje ima podosta, naročito u našim četirima bolnicama koje su sudjelovale u istraživanju.</p> </trans-abstract>ARTICLEtruehttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2024-75-38032024-03-29T00:00:00.000+00:00Occupational and non-occupational risk factors correlating with the severity of clinical manifestations of carpal tunnel syndrome and related work disability among workers who work with a computerhttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2023-74-3754<trans-abstract xml:lang="sl"> <title style='display:none'>Abstract</title> <p>Doprinos pojedinih profesionalnih i osobnih čimbenika u nastanku sindroma karpalnog tunela (CTS) još uvijek je neizvjestan. Proučavali smo povezanost određenih profesionalnih i neprofesionalnih čimbenika s razinom kliničkih manifestacija i radne nesposobnosti u radnika s CTS-om koji rade na računalu. Tijekom redovitih pregleda službe medicine rada bilo je angažirano 190 radnika iz Sjeverne Makedonije s dijagnosticiranim CTS-om (100 muškaraca i 90 žena u dobi od 20 do 65 godina), koji rade na računalu. Razina subjektivnih simptoma povezanih s CTS-om procijenjena je ljestvicom ozbiljnosti simptoma (SSS) i ljestvicom funkcionalnog statusa (FSS) Bostonskoga upitnika sindroma karpalnog tunela (BCTQ); elektrodijagnostičko (EDX) testiranje korišteno je za procjenu razine objektivnih neuralnih oštećenja; podatci o radnoj nesposobnosti vezanoj za CTS prikupljeni su iz medicinske dokumentacije; razina profesionalnih i neprofesionalnih čimbenika procijenjena je putem posebno osmišljenog upitnika. Postojala je visoka međukorelacija između SSS, FSS, EDX rezultata i privremene/trajne nesposobnosti za rad vezane za CTS. Svi ti pokazatelji također su pokazali visoke korelacije s određenim profesionalnim čimbenicima (trajanje rada za računalom u mjesecima i vrijeme provedeno u radu za računalom tijekom dana, određeni ergonomski, mikroklimatski i drugi profesionalni uvjeti) i neprofesionalnim čimbenicima (demografski faktori i način života: prehranjenost, prehrana, pušenje, konzumacija alkohola, tjelesna aktivnost). Ova studija pokazuje da se brojni profesionalni i neprofesionalni čimbenici (od kojih se većina može mijenjati) mogu povezati s težinom kliničkih manifestacija i nesposobnošću za rad u vezi s CTS-om, što upućuje na potrebu pravodobne provedbe preventivnih i korektivnih mjera kako na radnome mjestu tako i u načinu života.</p> </trans-abstract>ARTICLEtruehttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2023-74-37542023-12-29T00:00:00.000+00:00Salivary cortisone as potential predictor of occupational exposure to noise and related stresshttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2023-74-3785<trans-abstract xml:lang="sl"> <title style='display:none'>Abstract</title> <p>Kortizon u slini snažno je povezan sa serumskim kortizolom, a kako je manje invazivno mjeriti kortizon u slini nego serumski kortizol te ga je lakše mjeriti nego kortizol u slini jer su mu koncentracije niske, htjeli smo usporediti koncentracije kortizona i kortizola kao biljega stresne reakcije izazvane bukom. U istraživanju su sudjelovala 104 ispitanika u dobi od 19 do 30 godina, od kojih je 50 izloženo buci ≥85 dB(A) na radnome mjestu, a 54 su neizloženi kontrolni studenti. Svi su sudionici prouzročili svoju slinu sintetičkim nosačima Salivette<sup>®</sup> Cortisol tijekom triju uzastopnih radnih dana, odmah nakon jutarnjeg buđenja. Koncentracije kortizona i kortizola u slini bile su određene tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti. Također, sudionici su ispunili Ljestvicu doživljenog stresa (PSS-10), a izloženi i upitnik <italic>Health and Safety Executive</italic> (HSE) o psihosocijalnim rizicima na radnome mjestu. Izloženi sudionici imali su značajno više koncentracije kortizona (P&lt;0,001) i kortizola (P&lt;0,001) nego kontrolni, te je korelacija između koncentracija kortizona i kortizola u izloženih sudionika bila jaka (ϱ=0,692, P&lt;0,001), što upućuje na to da određivanje kortizona u slini može zamijeniti određivanje kortizola u slini, i to kao pouzdanija metoda od određivanja kortizola u slini te kao manje invazivna od određivanja serumskoga kortizola. Razina doživljenog stresa određena ljestvicom u izloženih sudionika nije se značajno razlikovala od razine stresa u kontrolnih sudionika, ali je bila negativno povezana s koncentracijama kortizona, što je suprotno našim očekivanjima te otvara nova pitanja.</p> </trans-abstract>ARTICLEtruehttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2023-74-37852023-12-29T00:00:00.000+00:00Assessment of the impacts of ergonomic risk factors on shopping centre employeeshttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2023-74-3741<trans-abstract xml:lang="sl"> <title style='display:none'>Abstract</title> <p>Zaposlenici trgovačkih centara suočeni su s raznim fiziološkim i psihološkim poteškoćama zbog specifičnih uvjeta njihova posla. Svrha ovoga istraživanja bila je procijeniti ergonomske faktore rizika za zaposlenike (N=222) triju trgovačkih centara u gradu Erzurum, Turska. Namjera nam je bila prikupiti podatke o stavovima zaposlenika spram njihovih trenutačnih uvjeta na radu, koji bi mogli poslužiti za osmišljavanje mjera otklanjanja ili umanjenja najistaknutijih ergonomskih faktora rizika. Podaci su prikupljani u razdoblju od 1. svibnja do 1. srpnja 2022. koristeći samostalno kreirani upitnik, koji je sadržavao pitanja vezana uz osobne značajke (spol, dob, razina obrazovanja, bračni status, godina zaposlenja, jedinica, radno mjesto, priroda posla, kronične bolesti, itd.) i ljestvicu ergonomije na radnom mjestu, koja se sastoji od 32 stavke podijeljene u šest poddimenzija (zdravlje i sigurnost na radu, okolišni uvjeti, psihološki čimbenici, sigurnost zaposlenika, društveno okruženje na radnom mjestu i radno okruženje). Rezultati pokazuju da je većina zaposlenika bila mlađe dobi, odličnog zdravstvenog stanja, imala srednjoškolsku razinu obrazovanja i radila kao prodavači. Njihov je prosječni prihod bio nizak, radno vrijeme dugo, a vrijeme dozvoljeno za odmor smatrali su prekratkim. Naše istraživanje je pokazalo da, iako su ispitanici ocijenili svoje radno okruženje niskorizičnim u smislu ergonomije, njihovi rezultati na ljestvici bili su natprosječno visoki. Rezultati ovoga istraživanja mogli bi pridonijeti boljem razumijevanja i definiranju ergonomskih rizika u sektoru trgovine i poslužiti za planiranje boljih strategija za njihovu prevenciju.</p> </trans-abstract>ARTICLEtruehttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2023-74-37412023-12-29T00:00:00.000+00:00Mortality, cancer incidence, and disability among professional drivers in Sloveniahttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2023-74-3784<trans-abstract xml:lang="sl"> <title style='display:none'>Abstract</title> <p>Podatki o splošni in specifični umrljivosti poklicnih voznikov so nekonsistentni. Večina raziskav poroča o nižji splošni in višji specifični umrljivosti poklicnih voznikov. Kot najpogostejša vzroka višje specifične umrljivosti poklicnih voznikov se omenjajo maligne bolezni in bolezni obtočil. Med malignimi boleznimi so najpogostejši malignomi dihal, sečil in prebavil, kar se povezuje tudi z izpostavljenostjo dizelskim plinom, ki so dokazani karcinogeni. Namen naše retrospektivne kohortne študije je bil pridobiti boljši vpogled v umrljivost, incidenco raka in delovno invalidnost poklicnih voznikov. V kohorto smo vključili 8231 moških voznikov, ki so bili v obdobju od 1997 do 2016 vključeni v poklicno zavarovanje. Uporabili smo indirektno standardizacijo in izračunali standardizirano razmerje umrljivosti (SMR), standardizirano proporcionalno razmerje umrljivosti (SPMR), standardizirano razmerje incidence raka (SIR) in standardizirano razmerje invalidnosti (SDR). Splošna umrljivost moških poklicnih voznikov je bila pomembno nižja kot pri splošni delovno aktivni populaciji (SMR=0,49; 95 % IZ=0,44–0,55). Pri izračunu SPMR se je tveganje za umrljivost zaradi vseh vzrokov zvišalo na 1 (SPMR=1,00; 95 % CI=0,89–1,12), za umrljivost, zaradi malignih bolezni na 1,13 (95 % CI=0,94–1,35) in zaradi poškodb na 1,25 (95 % IZ=0,97–1,59). Incidenca raka je bila v skupini poklicnih voznikov nižja kot pri delovno aktivni populaciji za vse in specifične vrste raka (SIR=0,66; 95 % IZ=0,59–0,72), vključno s pljučnim rakom (SIR=0,56; 95 % IZ=0,41–0,73). Tudi splošna in specifična delovna invalidnost je v skupini poklicnih voznikov nižja kot pri delovno aktivni populaciji. Na rezultate bi lahko vplival učinek zdravega delavca.</p> </trans-abstract>ARTICLEtruehttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2023-74-37842023-12-29T00:00:00.000+00:00Accidental ingestion of concentrated white vinegar in Hatay children in Turkeyhttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2023-74-3792<trans-abstract xml:lang="sl"> <title style='display:none'>Abstract</title> <p>Bijeli ocat, koji sadrži visoke koncentracije (~85 %) octene kiseline, često se koristi u pripremi hrane u mediteranskoj kuhinji, no u malim količinama. U suprotnome može prouzročiti ulceroznu ozljedu usnog dijela ždrijela i jednjaka te izazvati želučane tegobe s povremenim mučninama i povraćanjem. Naš prikaz obuhvaća ukupno jedanaestero djece primljene na odjel od siječnja 2014. do prosinca 2022. zbog slučajnoga gutanja bijeloga octa (petero dječaka i šest djevojčica u dobnom rasponu od 11 do 89 mjeseci) koja su imala suženje jednjaka i prošla postupak dilatacije (pomoću bužije) od jednog do 28 puta. Ozdravljenje je nastavljeno bez ikakvih poteškoća u osmero od devetero bolesnika koji su u vrijeme telefonske provjere već mogli normalno gutati čvrstu hranu i tekućine. Za dvoje se bolesnika koji nisu bili dostupni telefonski ozdravljenje utvrdilo pretraživanjem državne baze podataka (e-Nabız). Jedan je bolesnik nakon prve dilatacije otpušten iz bolnice bez simptoma, no imao je masivno krvarenje u probavnom sustavu i preminuo 24 sata nakon dilatacije. U ostalih bolesnika nisu zabilježene daljnje postoperativne komplikacije. Naši podaci pokazuju da suženje jednjaka u djece izazvano gutanjem bijelog octa zahtijeva višekratni zahvat dilatacijom, ovisno o težini ozljede. No gubitak bolesnika koji je kasno započeo liječenje upozorava na činjenicu da gutanje bijelog octa može biti vrlo opasno u djece i da je potrebna hitna intervencija. Da bi se spriječili tragični ishodi poput ovoga, smatramo da je potrebno uvesti kontrolu proizvodnje i prodaje bijelog octa u visokim koncentracijama te na boce ugraditi zaštitne čepove.</p> </trans-abstract>ARTICLEtruehttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2023-74-37922023-12-29T00:00:00.000+00:00UVC-LED-based face mask design and efficacy against common germshttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2023-74-3766<trans-abstract xml:lang="sl"> <title style='display:none'>Abstract</title> <p>Tijekom pandemije Covida-19 jedan od najboljih oblika osobne zaštite bilo je nošenje maski za lice. U tom je smislu Svjetska zdravstvena organizacija pozdravila pokušaje izrade maski koje ubijaju virusne vrste koje se prenose zrakom. Cilj je ovoga preliminarnog istraživanja bio dokazati da se zrakom nošene klice koje prolaze kroz filtarske uloške mogu uništiti zračenjem UVC ledica smještenih u takve uloške. Stoga smo osmislili masku za lice s tom namjenom i iskušali djelotvornost UVC ledica protiv uobičajenih izvora zaraza: gram-pozitivnoga <italic>Staphylococcus aureus</italic>, gram-negativnoga <italic>Pseudomonas aeruginosa</italic> i virusa influence A/Puerto Rico/8/1934 zbog njegove sličnosti s virusom SARS CoV-2. Osam UVC ledica ukupne snage 75 mW iskazale su dovoljan germicidni učinak protiv svih triju klica. U smislu sigurnosti primjene, ozon proizveden tijekom UVC-LED zračenja pokazao se zanemarivim. Naši su rezultati obećavajući jer pokazuju da dobro osmišljene maske za lice s UVC zračenjem mogu biti djelotvorne protiv zrakom nošenih klica, ali će tek daljnja istraživanja na većem uzorku pomoći da doznamo više i usavršimo takve maske za lice.</p> </trans-abstract>ARTICLEtruehttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2023-74-37662023-12-29T00:00:00.000+00:00Psychometric validity of the Shirom-Melamed Burnout Measure and the Burnout Assessment Tool: a systematic reviewhttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2023-74-3769<trans-abstract xml:lang="sl"> <title style='display:none'>Abstract</title> <p>U nedostatku međunarodno priznatih standardiziranih kriterija osmišljeno je nekoliko mjera ishoda koje opisuje pacijent (engl. <italic>patient-reported outcome measures</italic>, krat. PROM) za mjerenje profesionalnog izgaranja. Cilj je ovog ispitivanja bio proširiti naš prethodni pregled psihometrijske valjanosti pet PROM-ova iz 2021. na upitnike <italic>Shirom-Melamed Burnout Measure</italic> (SMBM) i <italic>Burnout Assessment Tool</italic> (BAT). U tu smo svrhu sustavno pretražili literaturu dostupnu u bazama podataka <italic>MEDLINE</italic>, <italic>PsycINFO</italic> i <italic>Embase,</italic> služeći se metodološkim okvirom iz prethodnog ispitivanja te tzv. COSMIN standardima za odabir mjernih instrumenata temeljenima na konsenzusu (izv. <italic>COnsensus-based Standards for the selection of health Measurement Instruments</italic>). Razinu dokaza ocjenjivali smo pomoću smjernica <italic>Grading of Recommendations, Assessment, Development, and Evaluation</italic> (GRADE). Pretragom su izdvojene 694 publikacije za SMBM te 421 za BAT, no ovaj konačni pregled obuhvaća osam članaka o SMBM-u i tri o BAT-u. Od sedam ocijenjenih psihometrijskih svojstava za SMBM, valjanost sadržaja i strukture kriterija ocijenjeni su nedovoljnom ocjenom, a kakvoća dokaza za konstrukt odnosno interna konzistencija ocijenjeni su kao snažni odnosno umjereni. Od devet psihometrijskih svojstava za BAT, valjanost sadržaja te strukture kriterija i konstrukta ocijenjeni su umjerenima, a interna konzistencija snažnom. Jedno od ograničenja ovoga ispitivanja svakako je činjenica da nismo ocjenjivali međukulturnu valjanost (engl. <italic>cross-cultural validity</italic>) budući da je količina pregledanih ispitivanja premalena, a valjanost sadržaja može se ocijeniti isključivo na temelju izvorne inačica PROM-a, a ne njezina prijevoda. Zaključno, BAT ima bolju psihometrijsku valjanost od SMBM-a, no kakvoća je dokaza za pojedina svojstva niska ili veoma niska, što upućuje na daljnja istraživanja valjanosti.</p> </trans-abstract>ARTICLEtruehttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2023-74-37692023-12-29T00:00:00.000+00:00A suicide attempt by ingestion of oleander leaves and treatment with digoxin-specific Fab antibody fragmentshttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2023-74-3752<trans-abstract xml:lang="sl"> <title style='display:none'>Abstract</title> <p>Prirodni srčani glikozidi imaju pozitivan inotropni učinak na srce. U visokim, toksičnim dozama mogu prouzročiti za život opasne srčane aritmije. Predstavljamo prvi hrvatski slučaj pokušaja samoubojstva 16-godišnje djevojke konzumiranjem oleandrovih suhih listova, koji sadrže prirodne srčane glikozide, i liječenje specifičnim protuotrovom. Djevojka je također imala edem uvule kao znak lokalne toksičnosti. Svi podatci dobiveni su analizom dokumentacije iz medicinskoga kartona. U djevojke se javila značajna bradikardija, atrioventrikularni blok prvog stupnja, pospanost i povraćanje. Početno liječenje atropinom, intravenskom infuzijom fiziološke otopine i 5 % glukoze uz gastroprotekciju nisu bili učinkoviti. Pacijentica je zatim liječena digoksin-specifičnim Fab imunoglobulinskim fragmentima. Unutar dva sata od primjene lijeka srčani se ritam promijenio u normalni sinusni ritam. Ovo je rijedak slučaj pokušaja suicida samootrovanjem na našim prostorima. Slučajevi samootrovanja ovom biljkom česti su u jugoistočnoj Aziji jer se ondje često koristi kao biljni proizvod za samoliječenje. Digoksin specifični Fab fragmenti su protuotrov za predoziranje digoksinom, kao i za akutnu intoksikaciju ovom biljkom. Važno je imati ovaj lijek u bolničkoj ljekarni kako za intoksikaciju digitalisom tako i za otrovanje ovom biljkom.</p> </trans-abstract>ARTICLEtruehttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2023-74-37522023-12-29T00:00:00.000+00:00Corrigendumhttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2023-74-3704corrARTICLEtruehttps://sciendo.com/article/10.2478/aiht-2023-74-3704corr2023-12-29T00:00:00.000+00:00en-us-1